Kategorija: Vijesti

Akademski krug HKŽ München sa hrvatskim udrugama organizirao predstavljanje knjiga o Vukovaru

Akademski krug Hrvatske katoličke župe München u suradnji s udrugama Hrvatska kuća, Matica
hrvatska München i Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA iz Zagreba, održala
je 05. studenog 2023.godine u kapeli Blaženog Alojzija Stepinca u Münchenu predstavljanje
znanstveno-izdavačkog projekta Herojski Vukovar. Ovaj veliki nacionalni projekt s dvije tiskane knjige
predstavili su dr. sc. Natko Martinić, autor dvaju poglavlja, djelatnik Hrvatskoga memorijalno-
dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba i prof. Ante Bičanić, zamjenik voditelja
projekta i glavni urednik,predsjednik Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA iz
Zagreba.

Znanstveno izdavački projekt Herojski Vukovar započeo je u studenome 2020.godine s ciljem
istraživanja, analiziranja i opisivanja relevantnih tema koje su obilježile povijest Vukovara i život
stanovnika Vukovara u proteklih 30 godina. Na projektu je sudjelovalo 38 znanstvenika i stručnjaka iz
znanstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova iz Republike Hrvatske. Objavljene su dvije velike knjige
na 32 poglavlja o povijesti Vukovara od 1991. do 2021.godine. U dvjema knjigama navedeno je
preko 3000 povijesnih izvora i dokumenata, te je objavljeno preko 600 dokumentarnih fotografija i
ostalih likovnih priloga.

Prva knjiga obrađuje pripremu i provedbu velikosrpske oružane agresije na Hrvatsku i Vukovar 1991.
godine i ogromne posljedice agresije.
Druga knjiga obrađuje srpsku okupaciju Vukovara (studeni 1991.-siječanj 1996.), mirnu reintegraciju
u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske (siječanj 1996.-siječanj 1998.), povratak prognanika u
Vukovar, saniranje posljedica agresije i obnove grada te gospodarski i društveni razvoj od 1998. do
2021.

Mjesec u kojem posebno obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, zahvalni smo timu
stručnjaka koji su nam obrazložili i opisali stradanje Vukovara koristeći upravo znanstvene metode.

7. studenoga 2023.
Matica hrvatska na Interliberu 2024.

Matica hrvatska i ove godine sudjeluje na Međunarodnom sajmu knjige Interliber čije će se 45. izdanje održati od 7. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu. U 5. paviljonu (štand 5b) posjetitelje će dočekati najbolji izbor Matičinih knjiga, a u četvrtak, 9. studenoga od 18 sati planirano je druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima.

Među brojnim naslovima koji zaslužuju pozornost za ovogodišnji Interliber izdvajamo nekoliko.

Viktor Žmegač: Kulturološki kvartet

Knjiga Kulturološki kvartet donosi izbor eseja Viktora Žmegača, prethodno objavljenih u listu Vijenac, u kojima autor u obliku kraćih zapisa promišlja širok raspon književnih, glazbenih, kulturnopovijesnih i intimnih tema. Viktor Žmegač podjednako upućeno i intrigantno piše i o naizgled trivijalnim ili sporednim kulturnim fenomenima, kao što su povijest detektivskoga romana, odnos između američkih i europskih filmova ili motiv bicikla u književnim djelima, i o temama koje pripadaju, uvjetno rečeno, visokoj kulturi, kao što su Krležini romani, Beethovenova glazba ili problemi književnoga kanona. Neovisno o području umjetnosti u koje je usmjerio svoj pronicavi pogled, u svim tekstovima do izražaja dolaze prepoznatljive odlike Žmegačeva pisma: iznimna erudicija, briljantna stilizacija i preciznost tumačenja. Knjiga je razdijeljena u četiri cjeline: Književnost, Gradovi, Glazba i Opće kulturološke teme, a posebno vrijedan dio izdanja čine autobiografski zapisi u kojima autor priziva sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Slatini, Virovitici, Osijeku i Göttingenu, evocirajući osobe, knjige i događaje koji su obilježili njegov ulazak u svijet književnosti. Kulturološki kvartet književni je testament Viktora Žmegača, duboka i osobna zbirka zapisa u kojima jedan od intelektualnih velikana našega vremena ispisuje završne riječi o temama kojima se bavio čitav život.

Veljko Barbieri: Numizmatika živog i neživog

Numizmatika živog i neživog završni je dio pjesničke trilogije Veljka Barbierija, započete naslovima Sto koraka po šumi (2009) i Sto šesnaest valova (2016), prethodno objavljenim u Matici hrvatskoj. U novoj zbirci pjesama u prozi Barbieri ispisuje zgusnute meditativne posvete mediteranskom krajoliku i njegovim arhetipskim znakovima: maslini, moru, buri, kozi, kruhu. U njegovoj poetskoj viziji Mediteran je prostor u kojemu se isprepliću i supostoje antičko i kršćansko, mitološko i religiozno, tvoreći istodobno krajolik koji je i stvaran i imaginaran. Antičkom i biblijskom sloju Barbieri pridodaje i svijet osobnih iskustava te odaje počast velikim prethodnicima (Petru Hektoroviću) ili osobama iz intimnoga kruga (ribar Koste Tućepjanin) u gesti sjetne rekapitulacije. Nove pjesme Veljka Barbierija potvrđuju njegov poetski opus kao uspio primjer „poetike zasnovane na erudiciji i empiriji“ (Tonko Maroević), a Boris Biletić u pogovoru naglašava da se u Barbierijevim pjesničkim prozama „svijet unutarnjih zdanja, mitologija, povijest i stvaran krajolik neprispodobiv spajaju u nadahnutom rukopisu“.

Josef Škvorecký: Kukavice, s češkog preveo Matija Ivačić

Kukavice su romaneskni prvijenac čuvenoga češkog pisca Josefa Škvoreckoga (1924–2012), koji je odmah po objavi 1958. postao politička tema broj jedan u Čehoslovačkoj. Autor je bio suočen s javnom hajkom te primoran na medijsku samokritiku, a roman je promptno povučen iz distribucije i zabranjen. Što se zamjeralo Škvoreckom? Prevelika sklonost „neprijateljskoj“ američkoj kulturi jer su stavovi glavnoga junaka i pripovjedača Dannyja Smiřickog, opsjednutog jazzom i djevojkama, bili pljuska u lice društvenoj i političkoj klimi onoga vremena. Jednako je to bilo i prikazivanje crvenoarmejaca kao razularenih divljaka koji pustoše, siluju i kradu, kao i kritičan odnos prema ulozi komunistâ u poratnoj restauraciji svijeta. Radnja romana odvija se u posljednjih osam dana Drugoga svjetskog u gradiću Kostelecu, kada Nijemci uzmiču pred oslobodilačkim pohodima Crvene armije i američkih trupa. Kukavice donose sliku jedne ratom iscrpljene generacije, zlatne „protektoratne“ mladeži koja je u besmislu kolektivnoga martirija potratila neke od svojih najboljih godina. Ne želeći biti dio poratne euforije i pompe, Danny i njegovi prijatelji Benno, Lexa, Harýk, Fonda odbacuju uloge ratnih junaka. Njihovo mjesto nije u društvu kukavica, ali isto tako ni u društvu velikih heroja, oni odbija takvu dualnu podjelu svijeta ne bi li očuvali vlastitu samosvojnost.

Pavao Pavličić: Općinski pjesnik

Novi roman Pavla Pavličića Općinski pjesnik pripovijeda priču o životu Oktavijana Paveka, vukovarskoga pjesnika, čije pjesme imaju donekle fantastičnu sudbinu. Svima se, dok ih čitaju u Vukovaru, čine jako dobre, ali kada ih čitaju u drugim gradovima, čine se loše. Pripovjedač romana, Oktavijanov prijatelj i profesor književnosti, pišući o njegovoj poeziji pokušava objasniti ovaj neobični fenomen i dubinsku vezu koja postoji između prostora i književnosti. Uz to, i sam je Oktavijan Pavek iznimna osoba jer čim napusti Vukovar, odmah se razboli, a neobjašnjivo ozdravi čim se vrati u rodni grad. Čini se da je općinski pjesnik posebna biljka koja može živjeti samo na tlu na kojemu je izrasla, kao što njegove pjesme u punini mogu doživjeti samo oni koji se nalaze u istim vukovarskim krajolicima iz kojih izranjanju njegove pjesničke slike. Općinski pjesnik roman je o poeziji i o čitanju, o Vukovaru, o životu lokalnoga pjesnika koji je uz svoj rodni grad zauvijek povezan neobjašnjivom i tajnovitom vezom, i o pripovjedaču koji proučava književnost i pokušava odgonetnuti tajnu uspjeha i neuspjeha poezije Oktavijana Paveka.

Nives Opačić: Rakova djeca

U novoj knjizi Rakova djeca Nives Opačić odlučila se na iskorak te napisala knjigu koja, za razliku od dosadašnjih, nije u prvom redu posvećena riječima te njihovim poznatim i nepoznatim značenjima. U Rakovoj djeci dakako ima i toga, no omiljena jezikoslovka ovaj put pozornost je posvetila temama koje su joj osobno bliske, kao što su intimna značenja nekih osobnih imena, ljubav prema glazbi i glazbenicima, šetnje zagrebačkim kvartovima te sjećanja na davna mjesta njezine mladosti i djetinjstva. U znalački napisanoj i velikim dijelom autobiografskoj knjizi tako se isprepleću intimna rekapitulacija životnoga puta i nevjerojatno poznavanje kulturne povijesti Zagreba. U predgovoru autorica naglašava: „Tekstovi su to koji kroz mene povezuju jednu već pomalo zasjenjenu prošlost s današnjicom. Voljela sam i još uvijek volim prolaziti ulicama svojega grada sjećajući se nekih davnih zapisa o njemu iz pera hrvatskih književnika ili novinara, ali isto tako i običnih ljudi koje sam na nekim adresama ostavila i više ih na njima nisam našla. Ako je komu do takvih landranja po mjestima koja su svakomu dostupna (a ni dolazak do njih neće vas financijski uništiti), pridružite mi se, pa ćemo postati imaginarni suputnici.“

Slavko Kolar: Izabrana djela, priredio Mario Kolar

Slavko Kolar (1891–1963) jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Najpoznatiji je po svojoj noveli Breza, koja ne samo da je dio obavezne školske lektire, nego je doživjela više kazališnih te vrlo uspješnu filmsku adaptaciju (redatelj Ante Babaja), jednako kao i novela Svoga tijela gospodar (redatelj Fedor Hanžeković). Slavko Kolar autor je i brojnih drugih uspješnih novela (Ženidba Imbre Futača, Mi smo za pravicu, Ili jesmo – ili nismo), kao i djela za djecu i mlade (Na leđima delfina, Jurnjava na motoru) te eseja i sličnih tekstova. Do sada ne postoji sveobuhvatan, kritički izbor iz cjelokupnog Kolarova stvaralaštva, što je ostvareno ovim izdanjem, objavljenim u sklopu kapitalne nacionalne književne biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti koji izdaje Matica hrvatska. Kolarova Izabrana djela sadrže njegove najznačajnije novele, humoreske, satire, eseje, feljtone, polemike, autobiografsko-memoarske tekstove te djela za djecu i mlade. Izbor tekstova napravio je Mario Kolar, koji je napisati i preglednu studiju o cjelokupnom Kolarovu stvaralaštvu te pregled njegova životopisa, a priredio je i izbor izdanja Kolarovih djela te izbor iz literature o njegovu životu i djelu. Ovim popratnim tekstovima predstavilo se novo čitanje Kolarova stvaralaštva, koje već dugo čeka na suvremenu reinterpretaciju. Uz poštivanje najviših tekstoloških načela, knjiga je popraćena i rječnikom te tumačem imena i izraza. Urednik knjige je Božidar Petrač.

5. studenoga 2023.
Iz tiska izišao treći ovogodišnji broj Hrvatske revije

Iz tiska je izišao novi broj Hrvatske revije (3/2023). Tema trećega ovogodišnjeg broja je Salona: vrijedni nalazi koji su se pojavili pri novim iskapanjima na tom najvećem arheološkom lokalitetu u nas, pogledi u povijest solinskih iskapanja te odnos prema ukupnoj baštini Salone, čemu je posvećeno više priloga.

Hrvatska revija u rubrici Obljetnice nastavlja niz o Anti Starčeviću u povodu 200. obljetnice rođenja Oca Domovine tekstom o stavu Mihovila Pavlinovića prema Starčevićevu nauku.

Kolaž priloga HR posvetila je i Zdravku Dučmeliću, hrvatsko-argentinskom slikaru rođenom 1923. u Vinkovcima, a umrlom 1989. u Buenos Airesu koji nije stručno obrađivan od hrvatske likovne kritike ili povjesničara umjetnosti.

O sjećanjima na rimske godine u vrijeme Benedikta XVI. podijelio je bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin.

Treći broj čitateljima donosi i rubriku Descriptio Croatiae o benediktinskom samostanu na Mljetu (Ivana Tomas), prikaze izložbi i nacionalno važnih izdanja o umjetničkoj baštini te prikaz zbirke pjesama.

1. studenoga 2023.
Održana glavna skupština Matice hrvatske

U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 148 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše rektor HKS-a Željko Tanjić, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, Darko Majstorović i Davor Posilović, predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista.

U pozdravnom govoru ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet što je danas u globalnom svijetu aktualno i posebno važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti, pa i ne čudi da je Matica hrvatska u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila. Prijedlog Nacrta zakona dorađen je prema propisima pravnih akata u Republici Hrvatskoj, a ministar je podsjetio i na činjenicu kako većina zemalja u EU, ali i nekih drugih, uporabu svog službenog jezika određuje zakonom ili propisima. Također je ponovio da cilj Zakona nije sankcionirati, već educirati i istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura naroda. Iskazao je zahvalu svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju u kolovozu na koje su pristigla 323 komentara. Svi su prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni i doprinijeli su unaprjeđenju i jasnoći propisa koji je Vlada prije nekoliko dana uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Ministar Fuchs zahvalio je Matici hrvatskoj na ovoj, kako je kazao, povijesnoj inicijativi što se tiče hrvatskog jezika te je dodao kako MZO, Ministarstvo kulture i medija i Matica hrvatska imaju kvalitetnu i plodnu suradnju u nizu projekata.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem na skupštini te između ostalog naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a veliku podršku tim Matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Naglasio je ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unaprjeđuje društvo u cjelini. Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija, zaključio je rektor Lakušić.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti pokrenute u protekle dvije godine. Zahvalio je na potpori HAZU i Rektorskom zboru, kao i onoj ključnoj, predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. „Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek koji su i osobno stali iza ovoga Zakona te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali suštinu Matičina prijedloga“, rekao je Miro Gavran. „Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU ili u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“, kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koje postoje u jezikoslovnoj zajednici, naglasio je predsjednik Matice hrvatske. U pregledu aktivnosti u prošloj godini istaknuo je da se broj događanja u Središnjici povećao za tri stotine posto u odnosu na prethodnu, a za četiri stotine posto uvećala se nazočnost u medijima.

Uz redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2022. i planu rada MH za 2024, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2022. i prijedlog Financijskog plana MH za 2024. Gospodarski tajnik Ivica Nuić osvrnuo se na poslovanje u protekloj godini uz bolji unutarnji ustroj, urednije financijsko poslovanje, pokrenut proces digitalne transformacije, kao i na planove za obnovu krova Palače MH u idućoj godini.

_{U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić, a dodijeljena su i odličja i nagrade.}
_{Najviše odličje Matice hrvatske Janko Drašković dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću.
Nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu.}

_{Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske dodijeljeno je sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine Kukuljević pripao Ogranku Matice hrvatske u Petrinji za knjigu Darije Alujević Mila Wod – Prva hrvatska kiparica.}

Dobitnici zlatnih i srebrnih povelja Matice hrvatske

Zlatne povelje dodijeljene su: za strip zbirku Radovana Devlića Huljice – A život posta lijep (OMH u Bizovcu), za časopis Kotorski zbornik: Časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske (OMH u Boki kotorskoj). Tri zlatne povelje primio je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu za knjige: Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022. (Mirna Ladašić Turk i Zoran Turk), Rječnik govora Kotoribe, Jučer je bilo sutra (Ana Jauk i Đuro Blažeka), Odabrane pjesme (Zvonko Kovač); OMH u Čitluku dodijeljena je zlatna povelja za knjigu Jure (Ivanova) Rupčića HARDOMILJE – prošlost, ljudi i običaji; OMH u Dubrovniku za knjigu Slavice Stojan Na početku bijaše hrid: Ilustrirana povijest Dubrovnika; OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić Sela i stanovi na Velebitu: Svjedočanstva života od nastanka do nestanka (II. dopunjeno izdanje);OMH u Grudama i OMH u Širokom Brijegu za zbornik Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea i Zvonimira Kufrina Jaskanski kraj u slici i riječi; OMH u Kutini za časopis Moslavačko zrcalo – 50 godina Ogranka Matice hrvatske u Kutini Godište 6, br. 1-2. 2022.; OMH u Osijeku za časopis Književna revija God. 62.,Br. 3-4, 2022.; OMH u Petrinji za knjigu Domagoja Vukovića Ponovno nastajanje grada; OMH u Sisku za knjigu Waltera Friedricha Otta Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja (prev. Kristijan Gradečak); OMH u Slatini za zbornik radova Mirko Jirsak i Slatina; OMH u Svetoj Nedelji za knjigu Gabriela Uspera Madrigali concertati; OMH u Zaprešiću za knjigu Stanka Špoljarića Drago Jančić (monografija).

Srebrne povelje dodijeljene su: OMH u Bjelovaru za knjigu Željka Karaule Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf; OMH u Čitluku za knjigu Tihomira Prusine i Jure Belje Vinogradarstvo i vinarstvo Brotnja; OMH u Grudama za godišnjak Matica hrvatska Grude Susreti Br. 16, 2022.; OMH u Karlovcu za knjigu Rudolfa Strohala Hrvatskih narodnih pripovijedaka knjiga II.: Narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga (pretisak); OMH u Kloštar Ivaniću za zbornik radova Pogled u prošlost – 920 godina povijesti Otoka Ivanicha; OMH u Mostaru za knjigu Zdravke Mile Marijanović Zlatne riječi; OMH u Ogulinu za knjigu Milana Hanžeka Zulejka Historijska tragedija u tri čina (četiri slike); OMH u Samoboru za knjigu Gordana Črpića i Branimira Dorotića Dobro jutro, dobri ljudi! (II. prošireno izdanje); OMH u Slavonskom Kobašu za knjigu Antonije Wurzberg Zvat će se Aron; OMH u Tomislavgradu za knjigu Mije Tokića Breme te tvoje nosi; OMH u Virovitici za knjigu Natalije Bajer Svakodnevno Zbirka kratkih priča; OMH u Zadru za knjigu Teodore Vigato i Ivice Vigato Silbenske kulturološke teme I.

1. studenoga 2023.
Teatar “MASKA” upisan u povijest München-a!
27. listopada 2023. otvoreni I. Kazališni dani na hrvatskom jeziku u München-u.

Prethodnog petka u Münchenu je više od stotinu ljudi rodom s naših prostora imalo priliku posvjedočiti jednoj povijesnoj večeri za ovaj grad. Naime, prvi puta su otvoreni kazališni dani na hrvatskom jeziku i jezicima razumljivim za sve one kojima je maternji jezik hrvatski. To se dogodilo oko 20 sati u dvorani Kultur Etage na dijelu grada Riem poznat i kao Messestadt. Nakon kratkog uvodnog govora i najave svih predstava koje će se igrati u sklopu kazališnih dana, predsjednik Matice hrvatske München, Trpimir Mioč imao je tu čast da službeno otvori I. Kazališne dane, a predstava koja je odigrana za početak ovog festivala bila je monodrama (komedija) “Đe ti je pita?!” u izvedbi Marina Bikića koji je ujedno osnivač i voditelj kazališne grupe “MASKA”. Po energiji koja je vladala kazališnom dvoranom te večeri, dakako dalo se zaključiti da svi prisutni uživaju u predstavi i dobro se zabavljaju uz “bosanski” humor koji prevladava u ovom dramskom komadu autora Antona Drahta. Odlična igra mladoga glumca ispraćena je s nekoliko biseva. Nakon predstave voditeljica programa pozvala je “Čamila”, lika iz predstave (to je moguće samo u kazalištu) da izvuče jednog sretnog dobitnika/cu za nagradu koja sadrži dvije besplatne ulaznice za sljedeću predstavu “Čistačice” u sklopu kazališnih dana. Izvučen je broj 13, a pošto je bio petak na simboličan način su Maskaši dokazali da broj 13 u kombinaciji s petkom ipak može donijeti sreću. Rušenjem jednog od praznovjerja, uspješno je završen prvi kazališni dan.

Ovaj događaj medijski su ispratili Hrvatska radio televizija i portal Putokaz koji je ujedno i medijski pokrovitelj ovog festivala. Dopisnici HRT-a su napravili intervju s glumcem koji je igrao u predstavi, članicom Maske i s publikom.

Glavni organizator ovog projekta je Hrvatski teatar MASKA , a suorganizator je Matica hrvatska München koja je krovna organizacija Maske. Potporu ovome projektu pružio je i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ostali partneri ovog festivala su: Portal Putokaz iz Münchena, Deltone design grafičko dizajnerska firma iz Livna, Jelinak međunarodni autobusni prijevoznik iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Bobo marketing, grafički dizajner u Münchenu i restoran “Čevabdžinica 10” iz Münchena.
Naravno, naši Maskaši su na posljetku nazdravili u čast ovoga povijesnog dana, skupa sa svojim najbližima.
25. studenog se nastavljaju kazališni dani s predstavom “Čistačice”. Popis svih predstava s ostalim informacijama možete vidjeti na festivalskom plakatu ispod, a sve aktivnosti MASKA-e možete pratiti na Facebook stranici.
Vidimo se u kazalištu!

…jer umjetnost granice ne poznaje!
29. listopada 2023.
Matica Hrvatska München i Partnerschaftsverein Trogir eV pozivaju na proslavu MARTINJA

U ime Svetog Martina, zaštitnika vina, vinove loze i vinogradara krstimo i mi mlado vino po staroj pučkoj tradiciji sjeverne Hrvatske i Slovenije.
Matica Hrvatska München i Partnerschaftsverein Trogir eV Vas toga srdačno poziva na proslavu Martinija u restoran Purfinger Haberer u Vaterstettenu u subotu, 11.11.2023 od 19 sati.
Uz obred po odredbama Križevačkog štatuta čeka vas dobra glazba, još bolje jelo i, naravno, neizostavno vino.

Obavezno rezervirajte svoje mjesto na telefon 08106/29743 (Max Mack, Purfinger Haberer) ili online: https://t1p.de/haberer Ulaz: 15€

ŠTOVANJE I OBIČAJI:

11.11. se slavi blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara. Jedan je to od naših najveselijih blagdana u našim krajevima. Tradicija već stoljećima nalaže da se na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze. Blagdan Sv. Martina se najviše štuje u kontinentalnoj Hrvatskoj, s naglaskom na Zagorje.

Jesti, piti i veseli biti’ glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rješenje ‘o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja’, čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.

Naime, za razliku od drugih mjesta u Hrvatskoj, koja gaje narodni običaj Martina, pa se ‘obični’ ljudi odijevaju u biskupe i pjesmicama i pošalicama kao biškupi zabavljaju krsteći mošt, u Svetom Martinu na Muri održava se vjerski običaj u kojem župnik, ili drugi svećenik, pa i biskup, u vrijeme Martinja, blagoslivlja mlado vino. Nakon toga ‘narodni biškup Martin’ obavlja ceremoniju krštenja mošta u vino.

No u alkoholu ipak na današnji dan a i inače ne bi trebalo pretjerivati.

Sveti Martin se slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, što je dan koji se slabi kao njegov spomendan.

Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.

– Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena
– Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom

Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske
– Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca
– U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično.

Izvor: zagrebinfo

24. listopada 2023.
Predstavljanje knjiga o Vukovaru u Münchenu

Akademski krug Hrvatske katoličke župe München u suradnji s udrugama Hrvatska kuća, Matica hrvatska München i Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA iz Zagreba organiziraju predstavljanje znanstveno-izdavačkoga projekta HEROJSKI VUKOVAR: povijest grada i život Vukovaraca tijekom 30 godina (1991. – 2021.) i dviju tiskanih knjiga.

Prva knjiga: priprema i provedba velikosrpske oružane agresije na Hrvatsku i Vukovar 1991. godine i ogromne posljedice agresije, druga knjiga: srpska okupacija Vukovara od 18. studenoga 1991. do kraja 1995., mirna reintegracija u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske od 1996. do 1998., povratak prognanika u Vukovar, saniranje posljedica velikosrpske oružane agresije i obnova grada te gospodarski i društveni razvoj Vukovara od 1998. do 2021.

Događaj je planiran za nedjelju, 5. studenoga 2023. u 18:30 sati, kapela blaženoga Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96, München.

Ovaj veliki nacionalni projekt i dvije tiskane knjige predstavit će: dr. sc. NATKO MARTINIĆ JERČIĆ, autor dvaju poglavlja, djelatnik Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba, ANTE BIČANIĆ, prof. kroat., zamjenik voditelja projekta i glavni urednik, predsjednik Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA iz Zagreba.

Ovaj projekt realiziran je od 2020. do 2022. godine, a autorski tim projekta sastoji se od 38 znanstvenika i stručnjaka koji su obradili više od 2000 povijesnih izvora i dokumenata i napisali 32 autorska rada. Autori dolaze iz mnogih znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i ostalih ustanova iz Republike Hrvatske. Dvije tiskane knjige sadržavaju ukupno 1064 stranice i 650 dokumentarnih fotografija, zemljovida, preslikâ dokumenata i ostalih likovnih priloga.

Izvor: Fenix-magazin/MV

24. listopada 2023.
Prvi Kazališni dani u Münchenu počinju 27. listopada 2023.

Hrvatski teatar MASKA organizira prve kazališne dane u Münchenu.

Glavni cilj ove manifestacije je promicanje i očuvanje kazališne kulture i umjetnosti među sugrađanima, a sve predstave se izvode na hrvatskom jeziku. Dani kazališta daju nama i svim sudionicima priliku za razmjenu ideja o svijetu kazališta i planiranje novih projekata. Publici nudimo puno zabave, jer se radi isključivo o komedijama na ovogodišnjim danima.

Amatersko kazalište vrlo je važno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Gotovo u svakom gradu postoji kazališna skupina. Uz gotovo 60.000 Hrvata u Münchenu i okolici, brojna je publika koja želi čuti i vidjeti predstava na svom materinjem jeziku. To im ponovno daje komadić doma. Na ovaj način ojačamo zajednicu Hrvata u Münchenu.

Predstave će se igrati u tri različita dijela grada. To su Riem, Giesing i Laim. Sudjeluje ukupno oko 15 glumaca.

Predstava “Đe ti je pita” bit će prikazana 27. listopada 2023. godine i koprodukcija je MASKA-e i Gradskog kazališta mladih Vitez. Ovo se djelo već nekoliko godina uspješno izvodi u Hrvatskoj, BiH, a 2018. i ovdje u Njemačkoj. S tom predstavom će se otvoriti prvi kazališni dani.

Slijedi premijera predstave “Čistačice” HTM-a MASKA 25. studenog 2023., a “Taximetar” će biti prikazan 2. prosinca 2023. Predstava je nastala u koprodukciji Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kazališta Travnik iz Bosne i Hercegovine.

Ovdje vrijedi spomenuti da u zadnjoj predstavi igraju dva profesionalna glumca iz Bosne i Hercegovine. Ulaznice se mogu kupiti putem sljedećeg linka. (za prvu predstavu).

Moguće je kupiti festivalske ulaznice koje vam omogućuju da sve tri predstave posjetite po sniženoj cijeni. Broj ulaznica je ograničen s toga ako vas zanimaju predstave pobrinite se da ulaznice kupite na vrijeme.

“Najveća nam je želja da se svake godine organiziramo “kazališni festival” za glumce amatere različitih nacionalnosti i iz različitih gradova i država. München nudi savršene pozornice za to. Kazalište spaja ljude. Želimo prikazati kazališnu umjetnost koja ne poznaje granice.

Sve projekte MASKA-e možete pratiti na MASKA at MH-M.

22. listopada 2023.
Hrvatski teatar “Maska” Munchen gostovali na Kazališnim danima u Vitezu

Na Kazališnim danima u Vitezu Hrvatski teatar “Maska” iz Munchena predstavio se predstavom „Pasija Jude Iškariotskog”.

Tekst i režiju potpisuje Marko Jukić, u predstavi igraju Igor Rajković, Cornelia Vlahović i Marin Bikić, a tehnička potpora su Ivana Krstanović i Martina Erdec.

„Autor u ovom djelu postavio je upravo onoga svima najomraženijega lika u centar pažnje. Zašto, kako, zbog čega je on izdao Isusa kojega je volio? Zbog novca, možda, a možda ga je netko uspio nagovoriti? Je li on zbilja volio Isusa? Možda, a možda se samo pretvarao?! Što se događalo u tom periodu s Judom? Isusova pasija je jasno poznata, ali kakva je bila Pasija Jude Iškariotskog?!“, priopćeno je iz Gradskog kazališta mladih Vitez.

25. rujna 2023.
München: Predstavljena knjiga „Zagonetka pobjede“

Promocija 2. dopunjenog izdanja knjige „Zagonetka pobjede“ Olivera Peza održana je večeras u Kazalištu Marina Držića. Nakladnici su Art FORMAT i Hrvatski memorijalno- dokumentacijski centar Domovinskog rata, a pokrovitelj Grad Dubrovnik.

Knjiga „Zagonetka pobjede“ nastala je u okviru projekta Imperial DOCVMENTA udruge Art FORMAT. Na gotovo 1100 stranica ovog izdanja, u dva sveska, nižu se transkripti sa snimanja istoimenog dokumentarnog filma. Naime, ovim projektom, koji se odvija već 15 godina, uz knjigu je planirano i objavljivanje dokumentarnog serijala, filma, internetskih i drugih formata, kroz koje želimo dokumentirati velikosrpsku agresiju na Dubrovačku općinu 1991. godine.

Transkripcijom snimljenih razgovora u knjigu Oliver Pezo bavi se već cijelo desetljeće. Obrađene su sve bitke s prvih crta bojišnice od Konavala do Stonskoga primorja, a s više stotina sugovornika snimanja i razgovore smo vodili na izvornim lokacijama. Svi su oni branili Dubrovnik prije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i osnivanja Hrvatske vojske.

Recenzenti su knjigu već uoči prvog izdanja 2015. godine ocijenili kao rezultat naj sve-obuhvatnijeg istraživanja i objedinjavanja memoarske građe koje je ikad provedeno na nekoj od hrvatskih bojišnica iz ’91. godine. Potreba za drugim izdanjem ukazala se već nekoliko mjeseci poslije promocije prvog. Nakon dodatnih snimanja, transkribiranja i analiziranja drugo izdanje, podijeljeno u dva sveska, donosi stotinu novih stranica svjedočanstava o najtežim danima dubrovačke povijesti.

Oliver Pezo rođen je 20. lipnja 1975. u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Upisao je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1998. godine. Od tada je profesionalno angažiran u nizu domaćih i inozemnih televizijskih, novinskih i produkcijskih tvrtki. Aktivno se bavio crtanjem stripova, ilustracija i karikatura. Osnivač je i predsjednik udruge ArtFORMAT u Dubrovniku od 2007. godine. Iste godine pokrenuo je projekt “Imperial DOCVMENTA” s ciljem proizvodnje dokumentarnog filma i knjige o događajima na širem području Dubrovnika početkom Domovinskog rata, pod nazivom “Zagonetka pobjede”.

9. kolovoza 2023.